Je li 1,6 milijardi eura dovoljno za spriječiti kolaps mreže?
Koliko je stvarno koštao nestanak struje na Pirenejskom poluotoku – i što se za taj novac moglo napraviti?
Autor: dr. sc. Nenad Končar, dipl. ing.
Datum: 2. svibnja 2025.
1,6 milijardi eura – cijena nečinjenja
U travnju 2025. Pirenejski poluotok doživio je povijesni kolaps elektroenergetske mreže. Milijuni ljudi u Španjolskoj i Portugalu ostali su bez struje.
Prema procjeni glavne španjolske udruge poslodavaca (CEOE), šteta je iznosila najmanje 1,6 milijardi eura – samo u Španjolskoj.
Neki izvori, poput RBC Capitala, navode raspon od 2,25 do 4,5 milijardi eura, čime je ovo najskuplji energetski incident u povijesti Europe.
No ključno je pitanje: Je li se to moglo izbjeći?
I ako jest – što se za 1,6 milijardi eura moglo učiniti?
Što se za 1,6 milijardi eura moglo napraviti?
Kolapsi mreže su rijetki – ali ne i nasumični. Najčešće nastaju zbog:
- frekvencijske neuravnoteženosti,
- tehničkih nemogućnosti obnovljivih izvora u podršci mreži,
- manjka inercije i jalove snage,
- nedostatka lokalnih rezervi na pravim mjestima u pravo vrijeme.
Za 1,6 milijardi eura moglo se izgraditi:
| Strategija baterija | Kapacitet | Procijenjeni trošak (€) | Pokrivenost |
| Regijski baterijski čvorovi (10x) | 50 MWh x 10 | ~150 milijuna € | Gradovi s više od 200.000 stanovnika |
| Nacionalna stabilizacija mreže | 500 MWh | ~600–750 milijuna € | Potpuna podrška frekvenciji i naponu |
| Black-start jedinice (distribuirano) | 100 lokacija | ~300 milijuna € | Restart mogućnosti diljem Pireneja |
| Višak za buduće nadogradnje | — | ~400–500 milijuna € | Zamjena baterija, EMS, sustavi kontrole |
Ukupni trošak: približno 1,5 milijardi € – manje nego jedan jedini kolaps.
Ne samo obrana – već i povrat ulaganja
Baterijski sustavi nisu samo zaštita – oni:
- sudjeluju u tržištu pričuve frekvencije (FCR),
- smanjuju ograničenja (curtailment) solarnih i vjetroelektrana,
- omogućuju peak shaving i optimizaciju prema cijenama,
- pružaju black-start mogućnosti,
- i smanjuju potrebu za plinskim rezervama.
Povrat ulaganja: 4–7 godina, ovisno o tržišnim uvjetima.
Kako smo došli ovdje? Rupa u europskoj strategiji mreže
Europa planira uložiti 584 milijarde eura u nadogradnju mreže do 2030. (prema Europskoj komisiji).
No incident na Pirenejima pokazao je:
- softverska rješenja nisu dovoljna,
- međusobna povezanost ne može riješiti lokalnu nestabilnost,
- a obnovljivi izvori trebaju lokalnu, brzu baterijsku podršku da bi bili pouzdani.
Španjolska i Portugal su energetski lideri – ali bez baterija u pravom opsegu, i najnaprednije mreže ostaju ranjive.
Adriadieselovo rješenje: Modularno, brzo, skalabilno
Adriadiesel razvija kontejnerske baterijske sustave temeljene na iskorištenim baterijama iz električnih vozila:
- 1,5 MWh po kontejneru, skalabilno od lokalnih do nacionalnih rješenja,
- ugrađena podrška za stabilizaciju frekvencije i napona,
- kompatibilno sa solarnim, vjetro i mrežnim sustavima,
- koristi napredni sustav upravljanja (EMS) za siguran rad i praćenje degradacije.
Ovi sustavi su mogli ublažiti ili potpuno spriječiti pirenejski kolaps – i dostupni su već danas.
Zaključak: Plati sada – ili plati više kasnije
1,6 milijardi eura može se ili otpisati kao gubitak, ili uložiti da se sljedeći gubitak nikad ne dogodi.
Tehnologija postoji.
Ekonomika ima smisla.
Nedostaje još samo jedno – promjena strategije: od reakcije prema otpornosti.
Javite nam se.
Ako ste operator mreže, elektroprivreda, regulator ili investitor –
Adriadiesel je spreman za suradnju.
Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.