"Prijelazna zastava Centralnog odbora Saveza sindikata Jugoslavije dodjeljena je tvornici "Edvard Kardelj" iz Karlovca, jer su radnici ovladali kompliciranom proizvodnjom. Uz to priznanje najboljim radnicima dodijeljeno je i 70.000 dinara novčane nagrade"
("Borba", 8. svibnja 1952)
Jačanjem uloge vanjske trgovine i prodajom sve složenijih objekata kod nas i u svijetu se pojavljuje potreba za izdvajanjem inžinjeringa iz proizvodnih u specijaliziranu organizaciju.
Također i marketnig u tom razdoblju započinje svoje prve korake, pa se uz razvoj marketinga u Jugoturbini razvijaju i i ostale službe vanjske trgovine koje mogu pratiti sve vrste najsloženijih vanjskotrgovinskih poslova.
"Naređujem da se u Karlovcu izgradi tvornica parnih turbina za potrebe ratne i trgovačke mornarice. Nositi će ime Edvarda Kardelja." General Ivan Gošnjak
Jugoturbina je bila vrlo aktivna u raznim aktivnostima zaposlenika kao što su humanitarne i kulturne aktivnosti. Od humanitarnih aktivnosti posebno se ističu aktivnosti dobrovoljnih davalaca krvi, sekcija za borbu protiv raka, te aktivno dobrovoljno društvo vatrogasaca.
Od kulturnih aktivnosti zaposlenici Jugoturbine su imali aktivnosti u području folklora, muzičkoj i dramskoj sekciji te likovnoj sekciji. U području tehničke kulture je postojalo društvo inovatora.
Kroz godine rada i iskustva u rješavanju konstrukcijskih i proizvodnih problema, sve se više znanosti unašalo u proizvode i postupke. Sve češće se koristila vlastito razvijena elektronika, razvojni labaratorij, računalni programi te informatika i organizacija podržana računalima. Krajem 60-ih osnovana je jedinica "Istraživanje i razvoj", a krajem 70-ih "Institut Jugoturbine". Razvoj osnovnih proizvoda ostao je u radnim organizacijama proizvodnje parnih turbina, motora i pumpi, ali je sve više labaratorija, računalnih kapaciteta, razvojnih i investicionih inžinjera bilo koncentrirano u Institutu, koji je sredinom 80-ih dosegao brojku od 330 zaposlenih.
Skupština Složenog poduzeća na svojoj sjednici održanoj 16.11.1990. godine donijela je odluku o prestanku postojanja Složenog poduzeća obrazlažući tu odluku stečajem Tvornice parnih turbina, najavom stečaja Tvornice pumpi i nepostojanjem nikakave poslovne koncepcije koja bi opravdala razloge postojenja SP-a Jugoturbina. 17.12.1990. Okružni privredni sud u Karlovcu svojim je rješenjem otvorio postupak likvidacije na poduzećem Jugoturbina. Nakon otvaranja likvidacije pojedina poduzeća iz njenog sastava nastavljaju dalje poslovati kao potpuno samostalne tvrtke. Jedna od samostalnih tvrtki je i Adriadiesel koja i danas uspješno funkcionira.
Zaposlenici u Jugoturbini imali su navike i potrebe kao i mogućnosti za veoma razvijene oblike sportskog i društvenog života, odmora i rekreacije. Organi upravljanja su financijski potpomagali sve oblike sporta i rekreacije. Sportski timovi Jugoturbine bili su u mnogim disciplinama predvodnici. Istovremeno djelatnici Jugoturbine su aktivno sudjelovali u raznim djelatnostima sporta, rekreacije i drugih aktivnosti u gradskim organizacijama. Posebno je bitno izdvojiti organizaciju odmora i rekreacije radnika na moru. Jugoturbina je posjedovala odmarališta na Bobovištu na otoku Braču te u Pirovcu. Kasnije je izgrađeno i odmaralište na Krku.
Proces rada u Jugoturbini je zahtjevao obrazovano profilirane radnike, koji su tada dolazilili iz svih djelova zemlje. Velik broj mladih ljudi skolovao se da bi radio u Jugotubini i živio u Karlovcu. Većina ih je bila odvojena od svojih roditelja i bili su prinuđeni svoj problem problem stanovanja rješiti u Karlovcu. Izgradnjom tvornice izgrađeno je naselje Švarča koje je djelomično zadovoljilo potrebe prvih prispjelih radnika. Samački hoteli su bili jedini smještaj za mlade radnike uključujući i cijele obitelji. U okvirima stambenih programa osigurana su sredstva za gradnju 100 stanova.