Nakon dužeg ispitivana i pokusa, koji su pokazali dobar rezultat, Tvornica parnih turbina izradila je prvu količinu postrojenja za umjetnu kišu... Tvornca očekuje atest o ispravnosti postrojenja, da bi mogla započeti proizvodnju prve serije od 700 takvih postrojenja... Taj će se proizvod izvoziti u bliskoistočne zemlje, osobito u Tursku...
("Karlovački tjednik" br. 22, studeni 1953.)
Tvornica parnih turbina "Edvard Kardelj" dobila je nedavno narudžbe iz Turske za isporuku 700 diezel agregata za navodnjavanje. Centrifugalna sisaljka, proizvod tvornice, daje u minuti 800 litara vode na visinu od 25 metara, čime se mogu navodnjavati prilično velike parcele zemlje.
("Karlovački tjednik" br. 12, rujan 1953.)
Oglasom u dnevnim novinama tvornica 'Edvard Kardelj' traži što više inžinjera i strojarskih tehničara i tehničara elektrostruke... Osim njih tvornica traži veći broj strojobravara, kovinotokara, metaloglodača, metalobravara i druge stručne radnike...
(Oglas u "Vjesniku", veljača 1953.)
List bilježi da je za direktora "Jugoturbine" izabran Hugo Gazin. Došao je poslije direktora pukovnika Luke Knezovića.
("Karlovački tjednik br. 32 iz kolovoza 1954.")
Konstrukcija i proizvodnja velikih parnih turbina, dizelskih motora i centrifugalnih pumpi, tehnički, tehnološki i znanstveni je izazov kakav si mogu priuštiti samo velike ili razvijene zemlje, kakova Jugoslavija u 1949, 1954 ali i kasnije nije bila. To znači da je trud, entuzijazam i znanje zaposlenih inženjera, tehničara bio znatno iznad prosjeka Jugoslavije.
Da bi se konstruirala parna turbina, potrebno je znati proračune termodinamike, čvrstoće materijala, teorije...
U razvoju turbina, motora, laboratorija sudjelovali su razni stručnjaci, npr: prof. Ernest Kraft, ing. A. Ošlag, ing. J Bašić, ing. S Todorovski, prof. M. Mikulić, ing. I. Gojak, ing. I. Tudić...
Tvornica 'Edvard Kardelj' iz Karlovca traži za svoj konstrukcioni ured u Zagrebu nekoliko strojarskih inžinjera i kontruktora...
Oglas u "Vjesniku" 13. rujna 1952.