Državni zavod za statistiku Kine u svom novom izviješću ove godine objavljuje da Kina nadmašuje svoja očekivanja u sektoru za obnovljive izvore energije. Vjetro i solarna energija 2015 godine je skočila rekordno visoko, što je smanjilo i potrošnju ugljena za oko 3.7 posto, a uvoz uljena za 30%. Statistika podupire tvrdnju Xie Zhenhua, glavnog Kinonog pregovarača u UN pregovorima o klimi u Parisu prošlog prosinca, da će Kina znatno premašiti svoj cilj da do 2020 godine smanje emisiju štetnih plinova po jedinici BDP za 40% do 45% od razine na kojoj su bili 2005. godine. Kina trenutno emitira gotovo trećinu ugljičnog dioksida koji zagrijava planetu i njen preokret značio bi puno za borbu protiv zagrijavanja iste. Kinine instalacije vjetroelektrana su na globalno rekordnoj razini i iznose čak 32.5 gigawata, a ogromni dio od 20.7 gigawata instalirali su 2014. godine. Zadnje brojke govore i to da se energija dobivena od hidro, solarne, vjetro, nuklearne, te prirodnog plina popela na 18%. Postotak obnovljivih izvori energije će gledajući te brojke i činjenicu da su sve jeftiniji u budućnosti zasigurno samo rasti, te smanjivati udio ugljena kao energetskog izvora koji danas zastupa oko dvije trećine izvora energije.
Baterija koja može isporučiti 100 megawata na sat, i tako raditi četiri sata, zamijeniti će „šiljak“(eng. “peaker”), elektranu na prirodni plin koja je do sada isporučivala struju u popodnevnim ljetnim satima kako bih zadovoljila dnevne vršne potrebe Los Angelesa. Navečer će se baterija puniti vjetroelektranama a tokom dana jeftinom solarnom energijom. Politika Kalifornije je da tvrtke koje se bave komunalnim uslugama počnu graditi kapacitete za pohranu energije, koriste obnovljive izvore energije i smanje emisiju štetnih plinova za 80% do 2050. AES korporacija je provela 9 godina radeći zajedno sa proizvođačima baterija za električne automobile i tehnologija je zrela. Baterija će se razvijati u tvornici u Long Beachu i kada bude gotova imati će 18 tisuća baterijskih modula. Ujedinjeno Kraljevstvo, džava New York (SAD), Čile, i mnoge druge države spremni su uložiti u sustave za pohranu energije koja dolazi iz alternativnih izvora („zelene energije“).
Kada govorimo o 3D printanim automobilima, govorimo o automobilima koji imaju neke dijelove isprintane 3D printerima, većinom je to karoserija i interijer dok se vitalni dijelovi proizvode tradicionalnom proizvodnjom. Postoje mnoštvo koncepata tih automobila, prototipa, te par funkcionalnih modela koji su spremni za proizvodnju. Jedan od zanimljivijih modela je LM3D tvrtke Local Motors, ugrubo 75% tog automobila je isprintano. Materijal koji se koristi u printanju je 80% ABS plastika, a 20% carbonska vlakna. Local Motors surađuje zajedno sa IMBom kako bi integrirali IoT tehnologiju i IMB Watson tehnologiju u 3D isprintani automobil.
Sve veće energetske potrebe, nezamariv učinak globalnog zatopljavanja, te sve stroži zakoni o okolišu za borbu protiv zagađenja utječu na promijenu smjera u sektoru za plovidbu. Novi trendovi kao nove rastuće ekonomije svijeta, novi poslovni modeli u velikoj mjeri poduprti novim tehnologijama, ogromni kapaciteti za skladištenje energije, te novi „zeleni“ izvori energije prisiljavaju velike tvrtke da mijenjaju smijer. Ti trendovi predstavljaju prepreke ali nove prilike za napredak. Wärtsilä je u svojoj studiji „Vizije budućeg pomorstva“ prezentirala različite ideje koje bi mogle promijeniti način na koji brodarske tvrtke i pomorstvo funkcioniraju u budućnosti. U Studiju su razrađene različite ideje, slijede u tekstu. Konvoj – Gorivo bi se moglo uštedjeti tako da se brodovi slijede jer se smanjuje potrebna energija za plovidbu nakon što je prvi brod u konvoju „rasčistio“ put. Isto tako ostali brodovi mogli bi imati manje posade jer bi se sustav mogao automatizirati umjetnom inteligencijom, te naprednim komunikacijskim tehnologijama. ZERO – putujuća distribucijska središta – Radila bi na „zelenu“ energiju, vjerar i solarnu energiju. Exergo – ultimativna pohrana energije – Razvojem baterija i povećanjem njihova kapaciteta, omogućila bi brodovima da na nekim osjetljivim područjima rade tiho i bez štetnih plinova. LIITOS – Raditi zajedno – Za efikasnu plovidbu potrebna je razmijena informacija kako niti jedan brod ne bi plovio bez tereta, a to bi bilo vrlo lako moguće ostvariti korištenjem digitalnih alata. BEAN to CUP – Proizvodnja na ruti – Tvornički brodovi bi mogli proizvoditi robu ili kao npr. automobilska industrija već sada dovršavati finalne inspekcije proizvoda i zadnje detalje za vrijeme isporuke. Oni su kao primjer naveli kavu koja bi se mogla prerađivati na brodovima, a dok dođe isporučiti kao gotov proizvod.
MAN Diesel & Turbo će nakon odobrenja investicije krenuti u izradu 30 MW elektrane koja će proizvoditi toplinsku energiju te struju. Taj kogeneracijski pristup izrade je termodinamički uspješano korištenje goriva jer umijesto da se toplina nastala kao nusproizvod proizvodnje struje „baci“ tako što se voda hladi u rashladnom tornju, ta toplina se iskorištava za daljinsko grijanje. To je druga „CHP“ elektrana koju MAN gradi u Njemačkoj.
Josip, Matija, Marko i Dominik nakon završene Obrtničke i tehničke škole Ogulin dobili su zvanje strojobravara. U školi su čuli za mogućnost osposobljavanja u Adridieselu te se prijavili i već za tri tjedna su savladali osnove bravarskih vještina. U Brodotrogiru omogućen im je rad u struci uz mentorski nadzor. Momci su jako zadovoljni svojim novim radnim mjestom pa prenosimo njihove izjave.
„Svakome tko na vrijeme želi odrasti i osamostaliti se savjetovao bih da napravi isto što i ja. Pružila mi se prilika da nađem posao, i da počnem zarađivati vlastiti kruh odmah nakon srednje škole. Više ne moram od mame pitati da mi da neku kunu za izlazak ili da kupim komad odjeće, a za mene je neprocjenjiv osjećaj ne biti joj na teretu. Rad u struci u potpunosti zadovoljava moja očekivanja, a na život u Dalmaciji ću se još neko vrijeme privikavati“ - osamnaestogodišnji Dominik.
„Predamnom se otvorio veličanstven prizor, brod ogromnih dimenzija kakvog još nisam imao priliku vidjeti u životu, a sada na njemu radim. U početku me bilo strah ljestvama se popeti na toliku visinu, ali sad sam se privikao. Nismo još u potpunosti sigurni u svoje vještine, ali s obzirom na starije kolege koji nas prate i obučavaju nadam se da ćemo brzo savladati osobne strahove i prepustiti se radu u punoj mjeri“ - poručio je Josip.