Spojna matica SERTO, označena šifrom K 87163, precizno je izrađena komponenta koja se koristi za sigurno povezivanje cijevi za gorivo u sustavu napajanja motora ZV40/48. Proizvedena s visokim stupnjem točnosti, ova matica osigurava spojeve bez curenja čak i pod visokim tlakom, čime se čuva integritet sustava za gorivo i smanjuje rizik od požara. Zahvaljujući kompatibilnosti sa SERTO sustavom kompresijskih spojki, omogućuje brzu montažu i pouzdano brtvljenje. Ova je komponenta ključna za sigurnost i učinkovito funkcioniranje motora u zahtjevnim uvjetima rada.
Termometar s oznakom K 92023 ima ključnu ulogu u praćenju stanja motora mjerenjem temperature rashladne vode i ulja za podmazivanje u motoru ZV40/48. Precizno očitanje temperature presudno je za sprječavanje pregrijavanja, razgradnje ulja i mehaničkih naprezanja. Dizajniran za izdržljivost i točnost, ovaj termometar omogućuje trenutačnu povratnu informaciju za operatere i tehničare, što omogućuje rano otkrivanje nepravilnosti. Njegova robusna konstrukcija jamči pouzdanost i u najzahtjevnijim toplinskim uvjetima industrijskih i brodskih primjena.
Dvostruki indikator protoka s oznakom K 84467 specijalizirani je uređaj za nadzor koji se koristi u dizelskom motoru ZV40/48 za vizualnu potvrdu prisutnosti i smjera protoka tekućine. Ugrađen u ključne krugove podmazivanja ili hlađenja, ovaj je dio neophodan za otkrivanje poremećaja ili začepljenja u stvarnom vremenu. Njegovo prozirno kućište ili ugrađeni pokazivači protoka pružaju trenutačnu povratnu informaciju, čime se povećava učinkovitost održavanja i sigurnost rada. Zahvaljujući dvostrukoj funkciji ulaza/izlaza, omogućuje precizniju dijagnostiku i osigurava optimalne uvjete protoka u vitalnim sustavima motora.
Zašto ublažavanje posljedica više nije dovoljno – vrijeme je za sustavnu otpornost
Autor: dr. sc. Nenad Končar, dipl. ing.
Datum: 2. svibnja 2025.
Španjolska i Portugal traže uzrok – ali društvo traži rješenje
Nakon što je gotovo 60 milijuna ljudi ostalo bez električne energije u povijesnom nestanku struje 28. travnja 2025., španjolski premijer Pedro Sánchez izjavio je da su dva glavna prioriteta:
No ono što mediji iz cijelog svijeta bilježe, jest da ovaj blackout nije bio samo tehnička anomalija – bio je to stres test društva.
Više od tehničke greške: Društvena ranjivost bez struje
U samo nekoliko sati, došlo je do:
Ovo nije bio samo kolaps infrastrukture – ovo je bio pad povjerenja u sposobnost države da osigura temeljne funkcije.
Mitigacija je dobra – ali nije dovoljna
Hitna pomoć, agregati i međunarodna pomoć iz Francuske i Maroka donekle su ublažili posljedice. No pitanje ostaje:
Zašto ključne točke nisu imale vlastite izvore otpornosti?
Zašto svaka bolnica, zračna luka, podatkovni centar i sjedište civilne zaštite nema mikromrežu s baterijskim backupom + protuhavarijskim dizel generatorom (emergency diesel generator)?
Rješenja postoje – ali nisu implementirana
Adriadiesel već nudi sustave koji:
Ovi sustavi već se koriste u zračnim lukama, gradskim postajama i telekom čvorištima — no njihova prisutnost mora postati pravilo, a ne iznimka.
Politička volja mora pratiti tehničku dostupnost
I dok se vlade fokusiraju na uzroke, industrija mora fokus prebaciti na otpornost.
Nestanak struje nije pitanje ako, nego kada – a svaki grad i institucija trebaju:
Kontakt
Adriadiesel surađuje s:
Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Zajedno možemo učiniti da sljedeći blackout ne bude kolaps – nego samo izazov koji je već riješen.
Mitigacija kolapsa mreže na Pirenejskom poluotoku – i zašto to mora postati standard
Autor: dr. sc. Nenad Končar, dipl. ing.
Datum: 2. svibnja 2025.
Kolaps sustava — ali ne za sve
Kad je 28. travnja 2025. elektroenergetska mreža Španjolske i Portugala kolabirala u svega nekoliko sekundi, životi su stali. No neki sustavi nisu pali.
Kako je izvijestila AENA, državna agencija koja upravlja španjolskim zračnim lukama, rezervno napajanje omogućilo je neometan rad terminala čak i usred najveće energetske krize u povijesti Iberijskog poluotoka.
I nije bila jedina:
Što nas je spasilo – i zašto to još nije svugdje?
Baterije i mikromreže više nisu "dodatak" – nego osnovna sigurnosna infrastruktura za svijet u kojem:
Sustavi koji su imali lokalnu kontrolu, akumulaciju i mogućnost otcjepljenog rada (islanding), nastavili su raditi.
Oni koji nisu – utonuli su u mrak.
Koliko bi to zapravo koštalo – ako se želi izbjeći mrak sljedeći put?
Za cijenu manju od 10% štete nastale kolapsom, moguće je postaviti:
Usporedba:
Šteta samo u Španjolskoj: 1,6 milijardi €
Cijena postavljanja 1000 mikromreža s baterijama: < 1 milijarda €
Od reakcije prema otpornosti
Umjesto da nastavimo reagirati nakon ispada, vrijeme je za novu logiku:
Adriadiesel nudi rješenje
Naši kontejnerski sustavi:
Tehnička infrastruktura koja je jučer bila luksuz, danas je temeljna sigurnost.
Zaključak: Svaka zajednica treba svoj plan B – a to je mikromreža
Kolaps na Pirenejima pokazao je tko je bio spreman, a tko nije.
Sljedeći put ta razlika može značiti više od samo prekinute usluge — može značiti zaštitu života, zdravlja i nacionalne sigurnosti.
Kontakt
Adriadiesel je spreman pomoći u planiranju, opremanju i implementaciji mikromreža i baterijskih sustava za:
Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Je li 1,6 milijardi eura dovoljno za spriječiti kolaps mreže?
Koliko je stvarno koštao nestanak struje na Pirenejskom poluotoku – i što se za taj novac moglo napraviti?
Autor: dr. sc. Nenad Končar, dipl. ing.
Datum: 2. svibnja 2025.
1,6 milijardi eura – cijena nečinjenja
U travnju 2025. Pirenejski poluotok doživio je povijesni kolaps elektroenergetske mreže. Milijuni ljudi u Španjolskoj i Portugalu ostali su bez struje.
Prema procjeni glavne španjolske udruge poslodavaca (CEOE), šteta je iznosila najmanje 1,6 milijardi eura – samo u Španjolskoj.
Neki izvori, poput RBC Capitala, navode raspon od 2,25 do 4,5 milijardi eura, čime je ovo najskuplji energetski incident u povijesti Europe.
No ključno je pitanje: Je li se to moglo izbjeći?
I ako jest – što se za 1,6 milijardi eura moglo učiniti?
Što se za 1,6 milijardi eura moglo napraviti?
Kolapsi mreže su rijetki – ali ne i nasumični. Najčešće nastaju zbog:
Za 1,6 milijardi eura moglo se izgraditi:
| Strategija baterija | Kapacitet | Procijenjeni trošak (€) | Pokrivenost |
| Regijski baterijski čvorovi (10x) | 50 MWh x 10 | ~150 milijuna € | Gradovi s više od 200.000 stanovnika |
| Nacionalna stabilizacija mreže | 500 MWh | ~600–750 milijuna € | Potpuna podrška frekvenciji i naponu |
| Black-start jedinice (distribuirano) | 100 lokacija | ~300 milijuna € | Restart mogućnosti diljem Pireneja |
| Višak za buduće nadogradnje | — | ~400–500 milijuna € | Zamjena baterija, EMS, sustavi kontrole |
Ukupni trošak: približno 1,5 milijardi € – manje nego jedan jedini kolaps.
Ne samo obrana – već i povrat ulaganja
Baterijski sustavi nisu samo zaštita – oni:
Povrat ulaganja: 4–7 godina, ovisno o tržišnim uvjetima.
Kako smo došli ovdje? Rupa u europskoj strategiji mreže
Europa planira uložiti 584 milijarde eura u nadogradnju mreže do 2030. (prema Europskoj komisiji).
No incident na Pirenejima pokazao je:
Španjolska i Portugal su energetski lideri – ali bez baterija u pravom opsegu, i najnaprednije mreže ostaju ranjive.
Adriadieselovo rješenje: Modularno, brzo, skalabilno
Adriadiesel razvija kontejnerske baterijske sustave temeljene na iskorištenim baterijama iz električnih vozila:
Ovi sustavi su mogli ublažiti ili potpuno spriječiti pirenejski kolaps – i dostupni su već danas.
Zaključak: Plati sada – ili plati više kasnije
1,6 milijardi eura može se ili otpisati kao gubitak, ili uložiti da se sljedeći gubitak nikad ne dogodi.
Tehnologija postoji.
Ekonomika ima smisla.
Nedostaje još samo jedno – promjena strategije: od reakcije prema otpornosti.
Javite nam se.
Ako ste operator mreže, elektroprivreda, regulator ili investitor –
Adriadiesel je spreman za suradnju.
Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.